Izaberi pregled

Pregled tjedna


<travanj 2013>
pusčpsn
1234567
891011121314
15161718192021
22232425262728
293012345
6789101112

 izdavačka djelatnost
 izložba
 događanje
 skup
 ostalo

Pregled mjeseca

Pregled godine

Izložba

U službi arheologije

Muzej grada Zagreba

mjesto održavanja: Muzej grada Zagreba, Opatička 20, Zagreb
datum početka/završetka: 25.04.2013. / 29.09.2013.
otvorenje: 20 sati
radno vrijeme: utorak - petak: 10 - 18; subota: 11-19; nedjelja: 10-14
autor stručne koncepcije: Aleksandra Bugar, Boris Mašić
autor likovnog postava: Iva Marochini, Adriana Čulek
organizator: Muzej grada Zagreba

U našim čestim razgovorima, tijekom i nakon arheoloških istraživanja, propitivali smo razne teze o interpretaciji pojedinih nalaza, raspravljali o nedoumicama, otvarali niz pitanja… Za neka su povod bili rezultati analiza, npr. radiokarbonske – koji su, ili rasvijetlili neke nedoumice, ili potvrdili postavljene teze, ali i rezultirali nizom novih zaključaka. Pojedini nalazi, npr. metalurški otpad, zahtijevali su angažiranje stručnjaka kako bi iz uzorka saznali njegov sastav na temelju kojeg je cjelokupan nalaz interpretiran kao nusprodukt proizvodnje željeza na istraživanoj lokaciji. Slaba očuvanost uklesanog natpisa na miljokazu iz Ježdovca nametnula je potrebu za iznalaženjem najadekvatnijeg načina za njegovo iščitavanje pa se izlaz našao u angažiranju stručnjaka koji koriste instrumente i metode kakve možemo vidjeti u forenzičkim (CSI) serijama. U arheologiji uvriježene antropološke analize izvršene su na brojnim pronađenim ostacima pokojnika, a forenzička metoda facijalne rekonstrukcije omogućila nam je da zaista vidimo lice stanovnice Gradeca čiji su posmrtni ostaci datirani radiokarbonskom analizom u 13. stoljeće.



Rezultati geofizičkog pregleda magnetskom metodom prikazani na odabranom segmentu lokaliteta Šepkovčica i uspoređeni s rezultatima arheološkog iskopavanja (antičko razdoblje)


Svi rezultati analiza predstavljeni na izložbi, odabrani su kao ključni momenti za interpretaciju nalaza s arheoloških lokaliteta koja je Muzej grada Zagreba istraživao u proteklih desetak i više godina. Na tragu suvremene muzeološke prakse, cilj nam je bio na odabranim eksponatima prezentirati korištene metode drugih znanstvenih disciplina, prezentirajući ih u prvom planu, a koristeći arheološki nalaz kao njihovu, svojevrsnu, fusnotu. Cilj nam je široj javnosti ukazati na činjenicu da interdisciplinarni pristup pruža daleko više informacija iz kojih možemo egzaktnije elaborirati, ponekad, naizgled, suhoparne arheološke nalaze. Izlažući arheološki nalaz u kontekstu rezultata interdisciplinarnih analiza namjera je širu javnost upoznati sa silnom dinamikom promjena kroz koje je arheologija kao znanost prošla tijekom proteklih nekoliko desetljeća, ali i ukazati na potrebu usvajanja suvremenih metoda i tehnologija pomoću kojih naša saznanja postaju sveobuhvatnija. Ujedno, pokušali smo opredmetiti proces nadograđivanja znanja pomoću kojeg predmet, izlučen iz izvornog konteksta, dobiva “dodanu” – muzealnu – vrijednost pa tako karbonizirane sjemenke iz antičkog paljevinskog groba postaju odraz pogrebnih rituala, ali i prehrane, okoliša te gospodarstva onoga doba.



Urna sa spaljenim kostima pokojnika iz groba 1 s lokaliteta Šepkovčica (druga pol. 1. st. - 2. st.) i fotografija nalazne situacije groba 1



Karbonizirane sjemenke prosa (Panicum miliaceum) pronađene u antičkim paljevinskim grobovima na lokalitetu Šepkovčica i fotografija prosa u prirodi