Dubrovacki muzeji - Kulturno povijesni muzej

ZBIRKA SLIKARSTVA

AKTIVNOSTI:

Izložbena aktivnost:
• Stari majstori od 15. do 19. stoljeća, Dubrovnik 1981.
• Portreti u Dubrovniku od 16 do 19 stoljeća, Dubrovnik 1987.
• Pinakoteka u Kneževom dvoru, Dubrovnik, 1988.
• Portreti u Dubrovniku od 16. do 19. stoljeća, Pula 1988.
• Portreti znamenitih Dubrovčana, Dubrovnik 1993.
• Stalni postavi u Kneževu dvoru, 1988. i 1996.
Izdavačka djelatnost:
• Pinakoteka, urednik: Vlaho Benković, 1988.
• Portreti znamenitih Dubrovčana, autorica: Vedrana Gjukić-Bender, u sklopu 59. svjetskog kongresa P.E.N.-a

Voditeljica zbirke: mr. Vedrana Gjukić-Bender, muzejski savjetnik

Zbirka broji oko 300 slika starih majstora iz razdoblja od 15. do druge polovice 19. stoljeća, od kojih su trećina vrijedna djela najvećih umjetničkih i spomeničkih kategorija. Među vrijednim djelima je manja skupina slika nastalih u radionicama dubrovačkih majstora 15. i 16. stoljeća (Blaža Jurja Trogiranina, Mihajla Hamzića, Lovra Dobričevića i kruga oko njih). Te su radionice vodili slikari odrasli u ovoj sredini, a školovani u Italiji, donoseći renesansni duh u slikarstvo na ovim prostorima. Tako stvaraju osebujan stil koje povezuje nova stremljena s principima kasnogotičkog slikarstva.

Ostale slike radovi su pretežno talijanskih umjetnika. Zbirka je stvarana donacijom i otkupima, a od 1950. preseljenjem Muzeja u prostore Kneževa dvora izložena je javnosti. Znatan broj slika prenesen je 1979. godine iz fundusa Umjetničke galerije Dubrovnik.

U današnjem stalnom postavu iz 1996. izloženo je stotinjak djela u spomenutim salonima Dvora. Ove slike govore o ukusu male sredine koja brine kako o stoljetnom očuvanju svoga grada, tako o uređenju svojih interijera. Među izloženim radovima nalaze se brojna imena poznatih majstora i pripadnika renomiranih slikarskih radionica.

Uz već spomenute domaće slikare iz doba renesanse izloženo je i nekoliko talijanskih i sjevernjačkih slikara poput P. Bordonea Venera i Adonis, Vicenza Catene Djevojka i flautist i dr., kao i nekoliko predstavnika manirizma (Tintoretto: Sv. Obitelj, Lelio Orsi da Novellara: Pieta, škola i krug obitelji Bassano...). Ipak, većim su dijelom u zbirci zastupljeni barokni i klasicistički slikari: Carracci, Nuvoloni, Maratta, Codazzi, Liberi, Solimena, Zanchi, Katušić, Martini, te brojni anonimni i manje poznati autori.

Dubrovačka je sredina tijekom stoljeća sudjelujući izravno u europskoj politici, svojim kulturnim navikama i ukusom , bila sljedbenik razvoja umjetnosti svojih susjeda. Dubrovnik je svojim statusom slobodne republike privlačio mnoge umjetnike svih profila pa i slikare, koji su uz razumijevanje i podršku Grada ostavili za sobom djela trajne vrijednosti. U ovoj zbirci posebno mjesto čini grupa od oko 90 portreta istaknutih Dubrovčana, djela manje poznatih ili anonimnih slikara. Na njima su prikazane poznate osobe, istaknuti naučnici, književnici i političari poput Gradića, Getaldića, Boškovića, Gundulića, Zuzorićeve, Bunića, Gučetića, Baseglia i drugih.

Zbirci slika pribrojena je zbirka grafika svih tehnika s radovima od 16. do 19. stoljeća koja broji više od 1000 listova. Uz grafičke mape i listove od kojih su neke radili u radionicama Morgana, Volpata, Del Sarta tu je i mapa P. F. Martecchinija Galleria di Ragusei illustri s litografijama portreta poznatih Dubrovčana.