• 1509.,
• tempera / platno
• 141x292 cm

Mihajlo Hamzić posljednji je predstavnik dubrovačke slikarske škole. Rođen je u Stonu, u drugoj polovici 15. stoljeća. Slikarstvo je izučio u Dubrovniku i Italiji, a spominje se kao učenik A. Mantegne u Mantovi. Po nauku vraća se u Dubrovnik i 1508./9. dobija narudžbu od Vijeća umoljenih (Senata) da naslika sv. Ivana za jednu salu Kneževa dvora. Kasnije slika i za druge naručitelje, a sačuvan je još samo triptih iz dominikanske crkve s likom sv. Nikole u sredini. Uz slikarstvo se bavi i trgovinom te radi kao carinik u Dogani - Sponzi. Umire u Dubrovniku 1508. godine.

Sliku je Vijeće umoljenih 1508. naručilo kod Hamzića za Knežev dvor pod nazivom Sv. Ivan Krstitelj. Međutim, sačuvana slika predstavlja Krštenje Kristovo, pa se pretpostavlja da je tijekom rada došlo do proširenja teme. S obzirom na način slikanja, izbor boja i kolorit te mantenjevski krajolik, vjerojatno je riječ o istoj slici ovog eminentnog slikara, s čime se slažu brojni teoretičari umjetnosti (Kovač, Đurić, Prijatelj, Marković).

Scena krštenja smještena je u luneti s piramidalnom kompozicijom. Unutar imaginarnog krajolika naslikana su tri lika: Krist, sv. Ivan i anđeo. Krist, mršava, košćatog tijela žućkastog inkarnata, stoji u sredini scene u zelenkastoj vodi Jordana kao okomita os slike. Nad glavom mu lebdi bijela golubica - simbol Duha Svetoga. Na stijeni s Kristove desne strane kleči Ivan Krstitelj držeći u ruci zlatni vrč iz kojeg izvire krštena voda. Nasuprot kleči anđeo raskriljenih krila, odjeven u đakonsko ruho, držeći u rukama Kristovu haljinu. Uokolo njih je nestvaran krajolik s rijetkim drvećem, golim glatkim stijenama i zelenim brežuljcima u pozadini, te većom površinom plavičastog neba. Krajolik upotpunjuju životinje: siva ptica i jelen lopatar koji svojom veličinom nastoje dočarati udaljenost i prostornost slike. Boje su lazurne, volumeni linearno riješeni, a tonalitet zelenkasto-plavi. Slika ima bogato izrađeni drveni pravokutni okvir (s lunetom u sredini) s pozlaćenim ukrasima lisnatog ornamenta. Flankiraju ga dva pilastra jonskog pozlaćenog kapitela. S manjim prekidima (oko 1930.) ova je slika resila Knežev dvor od svog nastanka do danas.

Copyright MDC & Carnet
design NOVENA, Zagreb